Broj: R-31-251-31/06
Datum: 11.05.2006. godine
Postupajući po Zaključku broj 4. Narodne skupštine Republike Srpske broj 01-404/06 od 12. 04. 2006. godine, donesenom na 33. sjednici održanoj dana 12. 04. 2006 godine, a u skladu sa svojim ovlaštenjem utvrđenim alinejom 5. člana 24. Zakona o elektičnoj energiji ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 66/02, 29/03, 86/03, 111/04), Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske je na 31. redovnoj sjednici, održanoj dana 11. 05. 2006 godine, donijela sljedeći
ZAKLjUČAK
u vezi sa obračunom kamata na potraživanja
po osnovu isporučene električne energije
(1) Preduzeća koja obavljaju djelatnost distribucije i/ili snabdijevanja električnom energijom krajnjih kupaca na području Republike Srpske mogu obračunavati zateznu kamatu na potraživanja po osnovu isporučene električne energije koja nisu plaćena u ugovorenom ili drugim propisom utvrđenom roku, poštujući sljedeće principe:
a) Isporuka električne energije krajnjim kupcima (potrošačima) obračunava se na osnovu stvarnih isporuka, očitanih na brojilu potrošača;
b) Račun za isporučenu električnu energiju se mora potrošaču dostaviti blagovremeno, sa posebno iskazanom cijenom obračunskih elemenata, i isti treba da sadrži sve potrebne podatke koji potrošaču omogućavaju provjeru ispravnosti obračuna isporučene električne energije u obračunskom periodu. Na računu mora biti jasno naznačen iznos i rok za plaćanje. Troškovi izdavanja računa su besplatni;
c) Osnovica za obračun zatezne kamate je dug po osnovu isporučene električne energije, naznačen na ispostavljenom računu;
d) Obračun kamate na kamatu nije dozvoljen, te je snabdjevač dužan da odvojeno prikazuje osnovni dug i kamatu, s tim da zateznu kamatu obračunava samo na iznos duga po osnovu isporučene električne energije naznačene na ispostavljenom računu, odnosno za isporučenu robu i uslugu;
e) Zatezna kamata za kašnjenje u plaćanju računa obračunava se počev od prvog narednog dana nakon dana naznačenog na računu kao krajnji rok za plaćanje pa sve do dana isplate, ali se ne može obračunavati za period u kome teče rok za plaćanje računa, ni od dana očitanja, niti izrade računa;
f) Visina stope zatezne kamate ne treba da prelazi iznos visine stope zatezne kamate propisane odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate (''Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 19/01);
g) Politika obračuna kamate krajnjim kupcima mora biti pravična i nediskriminirajuća, zasnovana na fer principima tržišnog poslovanja, a obračun kamate da se vrši svim tarifnim kupcima pod istim uslovima i na isti način;
h) Obračun isporučene električne energije i kamata mora biti u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima (''Službeni list SFRJ'' broj: 29/78, 39/85, 45/86 i 57/899) i ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04), sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'', broj 25/06), odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate i u skladu sa dozvolom za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom i Standardima upravljanja akcinarskim društvima;
i) Preduzeća koja obavljaju djelatnost distribucije i/ili snabdijevanja krajnjih kupaca, a koja su vršila obračun kamate na kamatu, dužna su izvršiti ispravku obračuna i kupcima izdati ispravne račune.
(2) U kontekstu ovog zaključka, elektroenergetska preduzeća - korisnici dozvole za distribuciju i/ili snabdijevanje električnom energijom dužni su da preispitaju donesene odluke i primjenu propisa u procedurama u vezi sa obračunom kamata na potraživanja po osnovu isporučene električne energije i da stave van snage odluke koje nisu u skladu sa ovim principima, te da o postupljenom obavijeste Regulatornu komisiju za električnu energiju, najkasnije do 30.06.2006. godine.
(3) Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja. Dispozitiv zaključka se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", a kompletan zaključak sa obrazloženjem na oglasnoj tabli i web stranici Regulatorne komisije za električnu energiju Republike Srpske.
O b r a z l o ž e nj e
1. Relevantni propisi
Zakonom o električnoj energiji (''Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 66/02, 29/03, 86/03 i 111/04) utvrđena je obaveza Regulatorne komisije za električnu energiju Republike Srpske da donese opšte uslove za isporuku električne energije kojim se uređuju, pored ostalog, način obračuna i uslovi plaćanja električne energije. Istim zakonom je dato pravo distributeru da, uz prethodno obavještenje, obustavlja isporuku energije krajnjem kupcu ako on ne plaća električnu energiju u skladu sa ugovorom o isporuci, odnosno opštim uslovima za isporuku električne energije. Dok se ne donesu Opšti uslovi, primjenjuju se odredbe Zakona o električnoj energiji i drugih propisa kojima se uređuju ekonomski odnosi na tržištu, prava potrošača i dužničko-povjerilački odnosi, jer su Opšti uslovi za isporuku električne energije ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 23/94) prestali da važe prestankom važenja zakona, koji je poslužio kao pravni osnov za njihovo donošenje (Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj U-116/02 od dana 29. marta 2006 godine).
Zakonom o obligacionim odnosima (''Službeni list SFRJ'', broj: 29/78, 39/85, 45/86 i 57/89) i ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04) propisani su odnosi između kupca i prodavca u oblasti prometa roba i usluga. Prema odredbi člana 277. stav 1. ovog zakona dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, pored glavnice, i kamatu po stopi koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju". Članom 279. stav 1. propisano je da "na dospjelu, a neisplaćenu ugovornu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospjela povremena novčana davanja, ne teče zatezna kamata, izuzev kad je to zakonom određeno", a stav 2. istog zakona propisuje da "se na iznos neisplaćene kamate može zahtijevati zatezna (procesna) kamata samo od dana podnošenja zahtjeva (tužbe) sudu za njenu isplatu“. Zakon ne pravi bitnu razliku između ugovorne i zatezne kamate na glavni dug.
Zakonom o visini stope zatezne kamate (''Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 19/01) utvrđena je visina stope zatezne kamate u Republici Srpskoj u slučaju kada dužnik zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze i način obračuna.
Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH“, broj 25/06), i to članom 35. stav 1. propisano je da „prodaja energije i vode potrošačima treba da bude obračunata na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača“.
Standardima upravljanja akcionarskim društvima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 3/06) propisano je da u odnosima sa drugim zainteresovanim stranama (zaposlenim, povjeriocima, klijentima, dobavljačima) akcionarsko društvo ostvaruje svoja prava na fer principima tržišnog poslovanja i ispunjava svoje obaveze na odgovoran način, čime mu se obezbjeđuje dugoročan prosperitet.
2. Pravo na obračun zatezne kamate
Imajući u vidu činjenicu da je korisnik dozvole jedini snabdjevač električnom energijom na svom franšiznom području, da svaki kupac treba biti snabdjeven električnom energijom „po razumnim cijenama i razumnim uslovima u sistemu obaveze javne usluge“, da mu je ta obaveza propisana članom 40. stav 3. Zakona o električnoj energiji i tačkom 6.5.1. Uslova dozvole, da je članom 35. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini propisano da „prodaja energije (električna energija, grijanje, plin i sl.) potrošačima treba biti obračunata na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača“, a imajući u vidu i odredbe Zakona o obligacionim odnosima i zaštitu prava povjerioca u skladu sa ovim zakonom, Regulatorna komisija smatra da je pravičan obračun zatezne kamate neophodan način da dužnik snosi štetne posljedice neispunjenja ili neblagovremenog ispunjenja nastale obaveze po osnovu isporučene robe ili usluga naznačenih na ispostavljenom računu. Suprotno postupanje bio bi loš signal urednim dužnicima.
Praksa za obračun, fakturisanje i naplatu električne energije kupcima u pojedinim zemljama u okruženju, a ranije i u Republici Srpskoj, je utvrđivanje pretplatničke rate (mjesečna ili višemjesečna akontacija) koja ne sadrži vrijednost stvarno utrošene električne energije te, u slučaju docnje u njihovom plaćanju, može biti upitno zaračunavanje zatezne kamate.
Danas zemlje u okruženju obračunavaju i naplaćuju zateznu kamatu na neplaćenu novčanu obavezu u roku dospjeća po osnovu isporučene električne energije (primjer Slovenija i Hrvatska u Opštim uslovima za isporuku električne energije).
Kako se u RS vrši mjesečno očitanje i ispostavlja račun za očitanu potrošnju, znači da postoje uslovi da se može zahtijevati zatezna kamata za neizmirenje novčane obaveze koja je određena ispostavljenim računom u ugovorenom roku. Potrošačima se može obračunavati zatezna kamata za novčanu obavezu koja je ekvivalent stvarno utrošene energije i ima karakter određene novčane obaveze. Električna energija je roba, i ima svoj kvalitet, namjenu, uslove prodaje i cijenu. Električna energija predstavlja robu u značenju člana 30. Sporazuma o slobodnom kretanju roba kako je navedeno u rezimeu presude Evropskog suda pravde u slučaju 6/64 Costa protiv ENEL-a (1964) ECR 585, gdje je posebno zabilježeno da se električna energija tretira kao roba po tarifnoj nomenklaturi Evropske Unije, ranije EEZ (Codex CN 27.16) i u rezimeu presude u slučaju broj C-158/94 Evropska komisija protiv Italije, gdje se navodi da „uvoz i izvoz energije potpada pod odredbe Ugovora o slobodnom kretanju roba. Električna energija je roba u smislu člana 30, što je potvrđeno tarifnom nomenklaturom Zajednice (šifra NC 27.16)“..
Na docnju u plaćanju ugovorne ili zatezne kamate obračunate na glavni dug povjerilac nema pravo obračunavati kamatu, te prema tome nema pravo pripisivati kamatu glavnom dugu, da bi na tako uvećanu osnovicu obračunavao zateznu kamatu. Zatezna kamata na docnju u plaćanju ugovorne ili propisane zatezne kamate može se ostvariti samo u postupku pred sudom od dana podnošenja tužbe sudu. Načelni stav br. III usvojen na 35. zajedničkoj sjednici Saveznog suda, republičkih i pokrajinskih vrhovnih sudova od 4. i 5.11.1987. godine glasi:
„1. pravo na procesnu zateznu kamatu iz člana 279. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, može da se ostvaruje samo u sporu za isplatu dospjele ugovorne i zatezne kamate, s tim da se zahtjev za procesnu kamatu od dana utuživanja dospjele kamate može da istakne sve do zaključenja glavne rasprave. Povjerilac koji je propustio da u tom sporu istakne zahtjev za procesnu kamatu ne može tu kamatu da ostvaruje u posebnom sporu.
2. procesna zatezna kamata na iznos neisplaćene dospjele zatezne kamate ne može da se traži sve dok ne prestane glavno novčano potraživanje iz koga proizilazi, pa i kada je obračunata i utužena u apsolutnom iznosu uz glavni zahtjev.“
Suština procesne zatezne kamate je da ona ima kazneni karakter za dužnika zbog izazivanja spora za isplatu dospjele neisplaćene kamate, za razliku od zatezne kamate na glavni dug, koja predstavlja vrstu obeštećenja povjerioca zbog docnje u ispunjavanju novčane obaveze (član 277. stav 1. ZOO). Istovremeno, na osnovu tumačenja u gore navedenom načelnom stavu, pravo na procesnu zateznu kamatu se ostvaruje jedino u sporu za isplatu iznosa dospjele zatezne kamate ili ugovorne kamate, te se procesna kamata ne može ostvariti posebnim sporom, odnosno povjeriocu nije dopušteno da zahtijeva isplatu procesne zatezne kamate, ako nema spora oko glavnog duga ili zatezne kamate po glavnom dugu.
Ovdje treba uzeti u obzir i odluku Vrhovnog suda BiH br. 76/86 od 13.06.1986. godine: „Plaćanjem glavnog duga ne priznaje se potraživanje kamata, pa se tim plaćanjem ne prekida zastarjelost potraživanja zateznih kamata“. U obrazloženju ove odluke se navodi: „Pogrešno prvostepeni sud nalazi da je plaćanjem glavnog duga tuženi priznao i tražbinu zateznih kamata, pa je time prekinuta zastarjelost tog potraživanja, jer se po zakonskoj pretpostavci u odredbi člana 387. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima, samo plaćanjem kamata na glavni dug priznaje postojanje tražbine za koju se kamate plaćaju, a ne i potraživanje zateznih kamata plaćanjem glavnog duga. Upravo iz činjenice da se plaća samo glavni dug, a ne i kamata na glavni dug, proizilazi da tuženi ne priznaje i kamate za taj dug.“ Prema tome, status zatezne kamate i procesne zatezne kamate razlikuje se od slučaja do slučaja, a procesna zatezna kamata dijeli sudbinu spora oko glavne stvari. Za procesnu zateznu kamatu važi pravilo da se može obračunati i na glavni dug i na kamatu za docnju u ispunjavanju novčane obaveze, i to je jedini slučaj kada se obračunava „kamata na kamatu“.
3. Postupanje REERS-a u vezi sa obračunom kamate
3.1. Informacije o obračunu kamate u distributivnim preduzećima
Utvrđujući ispravnost obračuna zatezne kamate na dugovanja za električnu energiju, sa osvrtom na obračun kamate na kamatu, Regulator je prilikom nadzorne provjere pronašao da se u pojednim distributivnim preduzećima, u slučaju kada potrošač nije izmirio cjelokupni iznos godišnje kamate, preostali dio nenaplaćene kamate pripisivao glavnici duga i na taj način je obračunata kamata na kamatu. Preduzeća koja obavljaju djelatnost snabdijevanja u RS su, na zahtjev Regulatora za dostavu informacija, obavijestili Regulatora da od 01.01.2006. godine primjenjuju obračun zatezne kamate na sljedeći način:
"ELEKTRO DOBOJ" a.d. Doboj, obračun kamata vrše u skladu sa Zakonom o zateznoj kamati uz primjenu linearne metode po stopi od 0,05% dnevno. Osnovica za obračun je dug po osnovu električne energije (bez obračunate kamate iz prethodnog perioda) korigovan za koeficijent rasta cijena na malo.
"ELEKTRO - HERCEGOVINA" a.d. Trebinje, obračun kamate za januar 2006. godine je urađen po konformnoj metodi sa stopom od 1,406% mjesečno, a za februar 2006. godine po linearnoj metodi i stopi od 0,05% dnevno.
Zaključno sa 31.12.2005. godine nije izvršeno razdvajanje duga na osnovni dug i kamate.
"ELEKTROKRAJINA" a.d. Banja Luka, obračun kamate za januar 2006. godine je urađen po konformnoj metodi sa stopom od 1,406% mjesečno, a za februar 2006. godine po linearnoj metodi i stopi od 0,05% dnevno. Zaključno sa 31.12.2005. godine nije izvršeno razdvajanje duga na osnovni dug i kamate.
"ELEKTRODISTRIBUCIJA PALE", a.d. Pale, obračun kamate od 01.01.2006. godine radi se primjenom linearne metode obračuna kamate po stopi od 0,05% dnevno.
"ELEKTRO - BIJELjINA" a.d. Bijeljina, obračun kamate od 01.01.2006. godine radi se primjenom linearne metode obračuna kamate po stopi od 0,05% dnevno.
REERS će provjeriti dostavljene informacije, kako u pogledu zadatih parametara i primijenjenih metoda obračuna u računskim sistemima korisnika dozvole za distribuciju i snabdijevanje, tako i u pogledu praktične primjene ovih rješenja na pojedinačnim slučajevima.
3.2. Preduzete mjere REERS-a na osnovu nalaza vanredne provjere
Nakon izvještaja tima za sprovođenje nadzorne provjere, Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske na 3. vanrednoj sjednici održanoj 30.03.2006. godine donijela je rješenja kojima se utvrđuje da su preduzeća "Elektrokrajina" a.d. Banja Luka i "Elektro-Hercegovina" a.d. Trebinje kao korisnici početne dozvole za obavljanje djelatnosti snabdijevanja tarifnih kupaca električnom energijom, kod kojih je sproveden nadzor, načinili povredu tačke 6.4.1., 6.4.3., 6.4.5., Uslova početne dozvole za obavljanje djelatnosti snabdijevanja tarifnih kupaca električnom energijom, kao i tačke 6.1.1. na taj način što su nepravilno primijenili odredbu člana 279. Zakona o obligacionim odnosima i člana 45. stav 1. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Korisnicima dozvole izrečene su pismene opomene kao sankcija za utvrđene nepravilnosti i povrede uslova dozvole i naložene korektivne mjere.
Korisnicima dozvola je istim rješenjima naloženo da dostave izvještaj REERS-u u pisanoj formi o blagovremenom izvršenju radnji koje su im naložene rješenjem, radi otklanjanja uočenih nepravilnosti.
3.3. Redovne i vanredne nadzorne provjere
REERS će provjeriti navode korisnika dozvola o preduzetim mjerama i radnjama, a takođe provesti postupak redovne nadzorne provjere svih korisnika dozvole za distribuciju i snabdijevanje, a u slučaju potrebe i vanredne provjere za korisnike dozvole za koje REERS bude imao saznanja da na bilo koji način vrše povredu odredbi navedenih u uslovima dozvole za obavljanje djelatnosti. Postupak nadzorne provjere uključuje i provjeru poštovanja odredbi navedenih u dispozitivu ovog zaključka, kako bi se obezbijedilo da korisnici dozvola poštuju fer principe tržišnog poslovanja.
3.4. Uređivanje odnosa donošenjem pravila i propisa
U cilju izbjegavanja sporova zbog pogrešne primjene propisa iz ove oblasti, REERS je u Nacrtu Opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom energijom, koji je dat u proceduru javne rasprave, predložio odredbe kojima se uređuju obaveze distributera i/ili snabdjevača u skladu sa Zakonom i dobrom poslovnom praksom. U tom smislu Nacrt sadrži odredbe kojima se, pored ostalog, propisuje:
· da u slučaju kada kupac kasni sa izmirenjem novčane obaveze, korisnik dozvole ima pravo na kamatu u skladu sa zakonom,
· da je korisnik dozvole dužan da obezbijedi odvojenu evidenciju potraživanja po osnovu glavnog duga i po osnovu obračunate kamate, radi onemogućavanja obračuna kamate na kamatu,
· da se u slučaju obračuna zatezne kamate dostavlja obračun kamata, bilo na računu za utrošenu energiju, bilo kao poseban dokument, u kojem se navodi osnovica za obračun, kamatna stopa, period i drugi elementi bitni za obračun kamate, kako bi kupac imao mogućnost provjere tačnosti i osnovanosti obračuna,
· da distributer i/ili snabdjevač mora objelodaniti (javno objaviti na način koji će biti dostupan kupcima) svoju politiku naplate, politiku isključenja i druge mjere koje preduzima, kako bi se spriječila diskriminacija,
· da se na ispostavljenom računu za električnu energiju navedu datumi bitni sa stanovišta obračuna i rokova u dužničko-povjerilačkom odnosu (stvarni datum očitanja i rok plaćanja).
Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom, kojim će se urediti ova i druga pitanja međusobnih odnosa krajnjeg kupca sa korisnikom dozvole za distribuciju i/ili snadijevanje, u skladu sa propisima i opštreprihvaćenim međunarodnim standardima, objavljeni su u formi nacrta i dati u proceduru javne rasprave, tako da se njihovo usvajanje očekuje u junu 2006. godine.
Predsjednik
Milenko Čokorilo
Links:
[1] http://stari.reers.ba/lat/taxonomy/term/12